Горан Шарић: „Владо, ми смо ортодоксни!“

Share on facebook
Share on vk
Share on twitter
Share on email
Share on whatsapp
image_2021-10-17_112647

Горан Шарић је на свом фб профилу је објавио статус који преносимо у целости:

„Vlado, mi smo ortodoksni!“ – usred Dalmacije izronio srpski pravoslavni manastir!

„Noćna mora“ bila je legendarna emisija Željka Malnara. Rijaliti prije svih rijalitija, emisija koja je do kraja ogolila licemjerje i snobizam hrvatskog društva. Jedan od sudionika bio je izvjesni Vladimir Matijević Jaran, kojeg su gledatelji iz subote u subotu nazivali telefonom i govorili mu da je Srbin, što je njega živciralo do besvijesti. Jednom se neki gledatelj predstavio kao njegov prezimenjak Matijević i rekao: „Vlado, mi smo ortodoksni, Vlado!“.

I Dalmacija se nalazi u nekoj vrsti noćne more. Kraj koji je bio centar antifašizma, danas ruši antifašističke spomenike, kraj koji je Pavelić predao Mussoliniju, danas slavi ustaštvo. Kad se Dalmatinci tako obračunavaju sa novijom prošlošću ne čudi što su još brutalniji prema onoj starijoj.

Isus je rekao: „Kažem vam: ako Vi ušutite, kamenje će progovoriti!“. Ovih dana, zbog izrazito niskog vodostaja, iz Perućkog jezera, dvadesetak kilometara od Knina, izronio je srpski pravoslavni manastir. Riječ je o manastiru „Dragović“ iz 1395. godine! Kamenje je progovorilo!

Odakle pravoslavni manastir usred Dalmacije, kad je Dalmacija „najkatoličkija regija u Hrvatskoj“, kad čak i jedna Severina pjeva da joj je Bogorodica (Gospe) najveća ljubav?

Dalmacija je pokrštena još u vrijeme Rimskog Carstva. To je bio proces koji počinje u vrijeme apostola i traje stoljećima. Sam apostol Pavle piše u svojoj poslanici Rimljanima: „Propovijedah evanđelje cijelom svijetu, od Jeruzalema do Ilirika.“ I u korpusu rane kršćanske literature koja nije ušla u Bibliju, navodi se da je apostol Pavle prošao kroz naše krajeve. Na otoku Mljetu postoji još uvijek živo predanje o brodolomu koji je ovdje veliki apostol doživio, a Pavlova pećina se do danas nalazi u blizini Trebinja.

Majka posljednjeg rimskog cara Galla Placidia zavještala je Dalmaciju Bizantu, odnosno Romjeskom carstvu. Od 450. do početka 9. stoljeća, cijela Dalmacija je pravoslavna. Ne postoje tragovi nikakvih latinskih crkava ni obreda prije 9. stoljeća u Dalmaciji. Sve je tamo bilo ortodoksno. A i od 9. stoljeća samo gradovi uz more postaju katolički, zaleđe će još stoljećima ostati pravoslavno.

Kultove svetaca Dalmacije, svi do jednog dolaze sa istoka, recimo sveti Srđ i Bakho koji su daleko najpopularniji sveci u Konavlima i Dubrovniku, a kod Srba najveći kult prije svetog Save. I sama kruna svetog Vlaha je klasična bizantska kruna, a ne papska tijara. U Dalmaciji svaki kamen svjedoči da je nekad bila ortodoksna.

Do 9. stoljeća u Dalmaciju ništa katoličko nije ni prismrdilo, a onda u prvom desetljeću 9. stoljeća netko mrvi sve dotadašnje spomenike i izrađuje nove, u jednoj jedinoj klesarskoj radionici, trogirskoj. Prof. dr. Miljenko Jurković sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu otkriva nam nešto vrlo važno:

„Simptomatično je da su sve prve crkve, NOVE crkve koje se grade na hrvatskom teritoriju, crkve koje nemaju svoj oblik ili tlocrte poznate na ovom tlu, nego su uveženi sa područja, upravo kojeg – akvilejskog i milanskog patrijarhata, dakle sjeverne Italije i južne Švicarske, gdje se takvi tipovi koriste. Simptomatično je da na svim tim prvim crkvama, bile one novoizgrađene ili su preuređene te stare… da radi jedna klesarska radionica, koju je moj kolega Jakšić nazvao „trogirska klesarska radionica“ i koja radi u ta prva dva desetljeća devetog stoljeća. Te crkve su osim tih oblika koje ne poznajemo u Hrvatskoj, još i šesterolisti.“

Drugim riječima, početkom 9. stoljeća franačka vojska i katolički misionari osvajaju istočnu obalu Jadrana, ruše dotadašnje pravoslavne crkve i grade katoličke! Čini se da je čitavo deveto stoljeće u Dalmaciji obilježeno borbama između dinastija koje su pravoslavne i onih koje su vazali pape. Tako pravoslavnog kneza Zdeslava, ubija katolički knez Branimir 879. godine. To ubojstvo katolička crkva i danas slavi kao „Branimirovu godinu“. Godina kad je Dalmacija postala katolička.

Zanimljivo, sedamdesetih godina 20. stoljeća ta se „Branimirova godina“ proslavljala stotinama manifestacija od kojih je najveća bila skup u Ninu sa 250 000 prisutnih. Mnogi Dalmatinci tada prihvaćaju hrvatski identitet, kao što je veliki hrvatski novinar Igor Mandić govorio, u njegovo vrijeme Dalmatinci su se rađali kao Jugoslaveni, a umirali kao Hrvati.

U 9. stoljeću je Vatikan dakle osvojio dalmatinske gradove uz more, ali ne i zaleđe. Ostatak Dalmacije ostao je pravoslavan. Tako kralj Stefan Tvrtko u drugoj polovici 14. stoljeća podiže pravoslavne crkve (sv. Jovana u Bribiru, crkva u Klisu) i obnavlja pravoslavne općine u Skradinu, Bribiru, Klisu, Kninu, Polači, Golubiću, pa zatim pađenska, cetinska… Ako su obnovljene, znači da su tamo postojale daleko prije Tvrtkovog vremena.

Mletački političar i vojskovođa Giacomo Foscarini 1572. godine opisuje područje od Sinja do Krke gdje nalazi preko 90 posto pravoslavnih dimova (kuća) i manje od 10 posto muslimanskih. Dakle, u Dalmatinskoj Zagori u 16. stoljeću katolika nema, stanovništvo je uglavnom pravoslavne vjere ili „fede serviana“ kako Foscarini piše. Gotovo 70 godina kasnije i katolički misionar Francesco de Leonardis, obavještava Kongregaciju za propagandu vjere u Rimu, 10.10.1640. godine, da od Istambula do Istre : „SRBI ČINE PET ŠESTINA SVIH KRŠĆANA.”.

Tako je to bilo nekad. Danas su druga vremena. Dalmacija, koju se nekad katolički misionari zbog njezinog odbijanja da se pokori papi s mržnjom nazivali „Paganija“, sada kao Severina najviše voli „svoju Gospe“. Sad se klanjaju papi. A Srbe bacaju u more.

Pitao me otac, šta sam našao kada sam proučavao porijeklo Šarića. Moji Šarići su, kako sam sa jednim Sinanom Šarićem ustvrdio iz Šekulara došli u Hercegovinu, pa od tuda u Dalmaciju. Tamo su dali čak i velikog dalmatinskog hajduka Cvijana. Odgovorio sam mu: „Vlado, mi smo ortodoksni, Vlado!“

Горан Шарић

Магазин Видовдан

 

Share on facebook
Share on vk
Share on twitter
Share on email
Share on whatsapp

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Share on facebook
Share on vk
Share on twitter
Share on email
Share on whatsapp
Најновије

Запрати нас